Grejanje na struju


Imate grejanje na struju ili ga nameravate imati

       Grejanje na struju je najjeftinija varijanta grejanja , ovu konstataciju možemo u zadnje vreme često čuti ili pročitati. Pogotovu ako se radi o grejanju u stanovima .Ovo je verovatno samo delimično tačno , i važi za neke konkretne slučajeve. Ukoliko smo na početku odluke i možemo da biramo vrstu grejanja, jedna od opcija je svakako grejanje na struju. Ovu opciju nikako ne treba unapred odbaciti čak i ako imamo drugih tehničkih mogućnosti za druge vrste grejanja tj. za druge energente kojima ćemo se grejati. Najgora je varijanta ako se i pored ''rešenog'' grejanja moramo dogrevati na struju.

  Kako smo rekli  iako smo u prilici da nesmetano možemo birati vrstu grejanja trebalo bi napraviti jednu malo opširniju analizu gde ćemo uporediti prednosti i nedostatke ovog grejanja za različite slučajeve . Ovde ćemo se baviti tom analizom za one koji se odluče za grejanje na struju. Bolje rečeno za one koji o toj opciji ozbiljno razmišljaju i tragaju za nekim odgovorima. U tu svrhu ćemo izanalizirate neke predradnje koje je potrebno uraditi da bi imali rešeno grejanje, sa povlačenjem paralele između grejanja na struju i drugih opcija grejanja.Na ovaj način malo bliže utvrditi isplativost grejanja na struju.Kome se zapravo isplati ovaj vid grejanja.



Prodaja novih norveških radijatora marke Beha od 0,6-2,0 kW za sve ostale informacije samo



Uvođenje grejanja



     Prvi korak je svakako " uvođenje grejanja " odnosno montiranje i razvođenje instalacija po stanu. Takođe je važna stavka može biti prostor koji nam je potreban u nekim varijantama ( kotao za centralno grejanje na struju ili neki drugi energent , dimnjaci i sl.). Ovaj prostor koliko god da je mali u stanovima može predstavljati problem. Sledeće su radovi koje treba u zavisnosti od izabrane varijante izvesti. Ovo je pogotovu važno ako je te radove treba uraditi u stanovima koji su već završeni (mislim na štemanje postojećih zidova,probijanje zidova, plafona,  dizanje podova i popravke nakon izvršenih radova). Definitivno je najlakše i sa najmanje glavobolje uraditi sve ,,radove,, ako se odlučimo na grejanje na struju pomoću inverter klime , konvertorskih radijatora ili nekog drugog vida grejanja. Znači sto se tiče montaže velika prednost izboru grejanja na struju. Idemo dalje.


Tehnički uslovi i takse za priključak


      Sledeća stvar koja može biti od velike važnosti je sam priključak na toplane ili na gas.Tu pre svega mislim na instalacije i sve druge razne tehničke uslove i radnje ( takse ) koje treba uraditi (i platiti) kako bi uopšte došli do mogućnosti da ih počnemo koristiti.Pre bilo kakve odluke treba se informisati koliko košta priključak na toplanu ili gas. Mene lično je od priključka na gas odbila velika taksa koju treba platiti da bi se samo omogućio priključak. Nakon toga dolaze troškovi  dovođenje instalacija po svim potrebnim tehničkim uslovima. Kod struje je to već sve uglavnom rešeno . Kažem uglavnom jer ipak treba proveriti instalacije struje kako ne bi došlo do neke havarije.Mada se izborom uređaja kojim ćemo se grejati na struju možemo i opterećenje instalacija svesti na podnošljivo i potpuno bezbedno.Ako su nam instalacije u redu , a treba da su u redu i bez grejanja onda i ovde velika prednost za grejanje na struju pošto praktično nema nikakvih dodatnih ulaganja.


Ulaganje u opremu, cevi, radijatore, grejna tela,uređaje     



      Na kraju,  a možda i najznačajnije je samo ulaganje: oprema za grejanje -  uređaji , električni ili drugi kotlovi za centralno grejanje, cevne instalacije i radijatori .To su kotlovi za centralno grejanje u zavisnosti od energenta : električni kotlovi za centralno grejanje  na struju , zatim  na čvrsto gorivo, gas ili mazut.(U poslednje vreme sve se više kao dobar način grejanja spominje grejanje na pelet.) Zatim dimnjaci ako trebaju , cevi za razvođenje CG i radijatori koji mogu biti različiti po materijalu i dizajnu.Nasuprot ovome ako se odlučimo na grejanje na struju pomoću inverter klima , TA termoakumulacione peći ili nekog konvertorskog radijatora kupovina i montaža u oba slučaja je jednostavnija i mnogo jeftinija. Kupovinom ovih uređaja smo praktično završili sa ulaganjima i troškovima.Razlika u početnim ulaganjima može biti veoma značajna čak i do 50% u nekim slučajevima . Ako  bi sada samo  imali mogućnosti i volje da ovu razliku u početnom ulaganju preusmerimo i uložimo u termoizolaciju stana , zidova , podova ,plafona popravku ili zamenu prozora opravdanost odluke da se grejemo na struju bi bila još veća. Kada se radi o termoizlocaiji stana ona je od ogromnog značaja bez obzira na vrstu grejanja koje koristimo . Zato se i čini racionalnim i logičnim odluka da ovaj deo novca  koji smo u startu uštedeli birajući grejanje na struju obavezno uložimo u termoizloaciju stana. Kada je u pitanju grejanje na struju važnost termoizolacije stana je još više važna. Naime kod grejanja drugim energentima svaki kilovat toplote košta isto . Cena prve i desete tone uglja je ista , prvog i desetog kubika drva je ista ,  prvog i stotog m3 gasa je ista . Kod struje je međutim mnogo skuplja toplota kada se pređe potrošnja od 1600 kWh struje . Zato je ulaganje u termoizolaciju stana mnogo važnije ako se odlučimo na grejanja na struju . Ulaganje u termoizlolaciju stana će u narednom periodu da smanjuje račune za grejanje bez obzira na šta se grejali.
      Kada se završi sa ulaganjem i završe radovi dolazi onaj deo koji je trajan a to su troškovi samog grejanja. Za razliku od toplane, kod grejanja na struju nema fiksnog dela tokom godine. Sve "papirološke troškove"  već svakako plaćate. Dodatni kilovati u odnosu na redovnu potrošnju su čist trošak koji imate usled grejanja.



Ko se može ekonomično grejati na struju?



Norveski radijator Beha
     Generalno uzevši  može se reći da po pravilu, što manji stan sve je sigurnije da je struja najjeftinije rešenje za grejanje. Bez obzira da li  je u pitanju centralno grejanje radijatorima gde je kotao na struju ili mermerni radijatori  ,  norveški radijatori ili  inverter klima razne grejalice , kvarcene peći ili nešto drugo , ključna stvar kod izbora grejanja na struju je da se u potrošnji struje ne prelazi za sada famoznih 1600 kW koje su granica crvene zone. Cena struje u crvenoj zoni jako skače pa je svaki kilovat preko 1600 kw prilično skup da se pretvara u toplotu.
      Uzmemo li neki prosek od 550 do 600 kw koje potroši prosecno četvereočlano domaćinstvo dolazimo da je za grejanje ostalo 1000 do max 1100 kw po brojilu. Sada tih 1050 podelimo na 30 dana ispada da dnevno mozemo potrositi 35 kw za grejanje.Ko može da se uklopi u ovih 1050 kW dodatne potrošnje struje može razmišljati o grejanju na struju.

Kolika je cena crvene plave i zelene zone struje po tarifama možete pogledati ovde .  


    Za izračunavanje iznosa koji ćemo platiti na računu za struju može Vam poslužiti ovaj kalkulator potrošnje i tako da možete sami izračunati koliki će Vam račun doći. Ako  kliknite ovde  sami možete izračunati koliki ćete račun dobiti za potrošenih npr.  1600 kW. Za sve one koji imaju tu sreću da imaju dva brojila je skoro je sigurno da im se isplati grejanje na struju. Tada se stvari menjaju iz dva razloga . Prvo dobijamo prostor za potrošnju još kilovata a da pritom ne uđemo u crvenu zonu.Drugo praktično dobijamo još 350 kW u zelenoj tarifi pa sledeće kw do 1600 u plavoj. Praktično sa dva brojila imamo 700 kw u zelenoj tarifi što nije za zanemarivanje.



      
   
    Ukoliko ste slučaj sa samo jednim brojilom, a takvih je većina,  granica crvene zone od 1600 kW praktično diktira max. dnevnu potrošnja koja će biti po nekoj razumnoj ceni tj. ostaćete sa cenom u plavoj obračunskoj tarifnoj zoni za obračun utošene struje. Iz svega ovoga proizilazi i odgovor ko može izabrati i pritom se ekonomično grejati na struju.Praktično to su oni koji mogu svoje stanove zagrejati za max. 35 kW struje potrošene po danu. 

Uprošten metod za proračun:   utrošak struje za grejanje.

      Obično se uzima da je za 10 m2 stana potrebno  1 kW instalisanih grejnih tela da bi ugrejali na 22-23 stepena. Za npr. 40 m2 stana treba 4 kW . U zavisnosti od podešene željene temperature na termostatu grejnog uređaja  i izolacije stana,  grejna tela će raditi određen broj sati . Što je bolja izolacija i manja tražena temperatura uređaji za grejanje će raditi manje vremena u toku dana. Za ekonomične potrošače za grejanje kao sto su norveški radijatori (konvertori ) , ili mermerni radijatori obično vreme koje oni rade je 40 %(vremena) u slučaju kada spoljne temperature nisu previše niske ( oko 5 iznad nule).Ovo vreme rada ide  do 60 % za temperature minus 10 i više.Naravno ovde se podrazumeva neka, da tako kažemo, osrednja izolacija zidova, dobri prozori . Može se približno izračunati da će instalisanih 4 kW , ako rade 40% vremena potrošiti  4x0.4x24h = 38.4 kWh dnevno . Za tročlano ili dvočlano domaćinstvo, kakvo obično, živi u stanovima 40m2 i manje kvadrature, potrošnja struje za domaćinstvo obično ne prelazi 450 kw . Ukupna potrošnja bi bila do 1600kW . Na potrošnju struje mnogo utiče temperatura koju želimo imati u stanu. Svaki stepen više zahteva dodatnu, ne malu ,razliku u potrošnji. Pored ovoga termoizolacija stana je takođe mnogo važna. Nijedno  grejno telo i njegovo emitovanje toplote neće  imati efekta niti može biti jeftina opcija grejanja , ako nam toplota "beži" kroz slabo staklo ili slabo dihtujuće spojeve na prozorima , balkonskim vratima , ili kroz neizolovane zidove, plafone ili podove.. Ako nam zidovi pod ili plafon nisu izolovani pa nam toplota neprestano "curi" normalno je da će u tim slučajevima naša grejna tela morati više i češće da se pale kako bi održali zadatu temperaturu.


       Ostati u ovim granicama potrošnje od 1600 kW pa samim tim i jeftino se grejati na struju možete:

1./  ako imate malo kvadrata koje treba zagrejati , zbog toga je     
     za manje stanove do 40 m2 velika verovatnoća da im je   
     grejanje na struju najisplativija varijanta.Što je stan  
     manji ovo je sve više izraženo.
2./ ako je stan veći (ali ne mnogo) i ako nemate dva brojila tada morate imati dobro izolovan stan   
     kako ne bi grejali dvorište pored toga potrebno je da Vam bar jedan grejni uređaj bude  
     inverter klima  ili termoakumulaciona  TA peć.
          Inverter klima zbog 3-4 puta veće toplote koju daje u odnosu na potrošene kWh struje, a TA  
     peć zbog mogućnosti punjenja tokom  perioda kada je jeftina struja. Naravno ovo važi samo ako  
     imate dvotarifno brojilo pa samim tim i mogućnost akumuliranja toplote po jeftinoj tarifi.

3./ ako postavite malu temperaturu koju želite održavati  pa tako primenite rešenje sa slike tj.  
     kupite dobar džemper i ćebe . Stručni ljudi iz oblasti grejanja kažu da za svaki stepen °C 
     koji smanjimo na našem termostatu uštedimo  6% na potrošnji.  

Ovaj zadnji način treba sto više izbegavati!!!


Nešto kao zaključak !


      Mogu imati  jeftino grejanje na stuju samo ako mi potrošnja ne prelazi crvenu zonu od 1600 kWh mesečno.Ovo je ukupna maximalna potrošnja zajedno sa potrošnjom za osvetljenje kuvanje , bojler itd. (Ili ako ste sretnik pa imate dva brojila u stanu , to mogu biti i dva monofazna brojila. )
Još bolja varijanta je ako možemo koristiti veći deo od potrošene struje u toku niže tarife. Nameće se pitanje šta koristiti za grejanje na struju. Ovo nam može jedino TA peć omogućiti , jer ona upravo i akumulira toplotu u vreme jeftine (noćne ) struje. Da bi se jeftino grejali na struju treba ili potrošiti malo struje ili je potrošiti više ali u jeftinoj nižoj tarifi . Ove dve stvari nam mogu omogućiti TA peć ili inverter klima odnosno neka varijanta grejanja toplotnim pumpama . Ta peć akumuliranjem tokom niže jeftine struje, a inverter klima dobrim učinkom tj . koeficijentom da nam za 1 kw struje da 1- 4 kw toplote. Treća opcija su konvertorski radijatori . Oni  su najbolji izbor za grejanje na struju  van vremena niže tarife struje a takođe i u vreme izrazito niskih vanjskih temperatura.Kada su vanjske temperature jako niske (ispod -5 stepeni) inverter klima , kao toplotna pumpa koja radi po principu vazduh-vazduh ima sve manji koeficijent korisnosti pa je tada dobro imati "pomoć u kući" tj. unutrašnju varijantu grejanja koja će u tim danima uskočiti kao dobro rešenje. Isti slučaj je i sa TA pećima , jer se može desiti , (i dešava se) da se isprazne pre nego što ponovo dođe vreme jeftine struje. Tada je dobro sa nekim od konvertorskih radijatora (ne moraju to biti obavezno norveški radijatori, to mogu biti i Cini , francuski , tesy , Delongi ili neki dr.) premostiti taj period. Pored ovoga kao rešenje jeftinog grejanja na struju mogu poslužiti kaljave peći na struju . Kaljeva peć na struju ili na čvrsto gorivo ,  akumulira veliki deo toplote i ta činjenica se može iskoristiti za grejanje jeftinom noćnom strujom.



Prodaje se nov norveski radijator Beha 1 kW, za informacije klik ovde




12 коментара:

  1. Moram istaći da je barem što se tiče inverter klima
    sve ovako , jer je ja koristim i prezadovoljan sam.

    ОдговориИзбриши
  2. Naravno da je inverter klima dobro rešenje kada radi kao toplotna pumpa . Jedino toplotne pumpe daju više toplote od uložene energije.Mada ovde nisam primetio da se piše o toplotnim pumpama!!!

    ОдговориИзбриши
  3. Koju biste inverter klimu predlozili:Daikin,Fujitsu,LG

    ОдговориИзбриши
  4. Razvođenje instalacija jeste tesko u već odrađenom životnom prostoru, ali je ipak najbolje rešenje.

    ОдговориИзбриши
  5. Kada čovek malo razmisli, kvalitetni prozori i vrata mogu smanjiti račune za struju. Kroz lošu stolariju imamo velike gubitke toplote.

    ОдговориИзбриши
  6. Treba lepa instalacija da se odradi i dobra izolacija i kuca ili stan su kao bombonica

    ОдговориИзбриши
  7. These include solar collectors that are used to heat only specific areas in your house that you would want the solar heating to be in.
    solarno grijanje
    Thanks for sharing...!!

    ОдговориИзбриши
  8. Ja se grijem na briket i zasada se pokazalo kao vrlo isplativo, a kuća se brzo zagrije.

    ОдговориИзбриши
  9. Imam centralno grejanje na struju,interesuje me, da li na temparaturu 40c ili 50c trosi isto struje, Ili dolazi do povecanja hvala

    ОдговориИзбриши
  10. Od kako sam decembra 2018 pročitao blog

    http://stsrdjan.blogspot.com/2018/08/akumulator-toplote-at-buffer-u-sistemu.html

    imam želju da ugradim AT. Sa druge strane, u Nišu nisam uspeo da nađem nekog ko je AT već ugradio , pa da mi preporuči projektanta ili bar instalatera...

    Zato Vas molim da mi kažete šta mislite o ovoj ideji:
    Stan je 85 kvm (sprat u kući), gubici na -15 izračinati na 12kw. Računam da u proseku, po uobičajenoj zimi iznose oko 8 kw.
    Predloženi AT od 2000l može da akumulira 105 KWh (Q= (delta 45C * 4,2 * 2000)/3600). Računam da je 105KWh dovoljno za 13h grejanja (105=13*8).
    AT bi grejao kotlom koji već imam od 40 kw. Sa tri loženja računam da može da da proizvede 105 KWh.Za automatiku bih uzeo HeatOn.

    Prednosti: ložim kada meni odgovara (od 21 do 24), tršim toplotu sutra tokom dana, kotao radi maksimalnom snagom 3h dnevno.
    Mogu i na jeftinu struju da dogrevam, do crvene tarife (oko 1200 KWh mesečno).

    Da li je ovo što sam napisao tačno, ili sam nešto pogrešio?

    ОдговориИзбриши
  11. Администратор блога је уклонио коментар.

    ОдговориИзбриши
  12. Postovana gospodo,
    Javljam se iz dijaspore, odnsno, Spanije. U Spaniji zivim i radim vise od 25 godina. Profesor i doktor sam za oblast ENERGETSKA ELETRONIKA.
    U toj oblasti imam vise projekata uglavnom u primeni nedim magneta za proizvodnju elektricne energije i aparata za grejanje i zagevanje kojima sam autor.
    UREDJAJ SA MAGNETIMA ZA ZAGREVANJE SA VISOKOM USTEDOM ENERGIJE I FINANSIJA
    Razvio sam, posebno, tehnicko resenje koje je daleko efikasnije, jednostavnije i jeftinije od INDUKCIONIH APARATA, (koji su na trzistima sirom sveta a rade na 220V) inovativno tehnicko resenje sa primenom neodim magneta moze da se koristi u uslovima bez elektricne, kucne, instalacije. Znaci, i u neurbanizovanim sredinama.
    Namena: zagrevanje vode, ulja u radijatorima, kuvanje i przenje (testenina, mesa - rostilj) grejanje u bojlerima i za zagrevanje stanova, kuca itd.

    Autor projekta,
    Prof. Dr Slavko Radosavljevic, dipl. Ing
    inventorslavko@gmail.com

    ОдговориИзбриши